Sinopsis
„Captain America” redatelja Alberta Pyuna prva je filmska ekranizacija stripa o slavnom strip-junaku iz 1941. nastalom u produkciji Timely Comics, kasnije nazvanoj MARVEL. Filmska adaptacija kultnog stripa snimljena je kao američko-jugoslavenska produkcija, s brojnim scenama iz Rovinja. Ulogu supervojnika Stevea Rogersa tumači Matt Salinger, koji nakon eksperimentalnog tretmana postaje snažan heroj u borbi protiv nacista i zloglasne Crvene lubanje. Iako je film kritika loše ocijenila zbog režije i scenarija, zanimljiv je kao rani Marvelov pokušaj prijenosa stripa na veliki ekran, a u njemu su glumili i brojni hrvatski glumci.
Detalji
Originalni naslov: Captain America
Poznat i kao: Kapetan Amerika
Godina: 1990.
Zemlja produkcije: SAD, Jugoslavija
Produkcija: 21st Century Film Corporation, Marvel Enterprises, Jadran Film
Žanr: akcijski, avanturistički, znanstvena fantastika
Režija: Albert Pyun
Glavni glumci: Matt Salinger, Ronny Cox, Ned Beatty, Scott Paulin, Francesca Neri, Galiano Pahor, Demeter Bitenc, Milan Kristofić, Mario Kovač, Mia Begović, Matko Raguž, Edith Lipovšek
Filmske lokacije u Istri: Rovinj
Ostale lokacije: Dubrovnik, Los Angeles
Osvrt
CAPTAIN AMERICA, režija Albert Pyun, 1990.
POKUŠAJ RETRO AKCIJE KULTNOG STATUSA: TOLIKO LOŠ DA JE DOBAR
„Captain America” iz 1990. godine američki je superherojski film koji se temelji na istoimenom liku iz Marvel Comicsa. Režirao ga je Albert Pyun, a scenarij potpisuje Stephen Tolkin prema priči koju je razvio zajedno s Larryjem Blockom. Producirao ga je Menahem Golan za tadašnji 21st Century Film Corporation. Film je bio sljedeći korak u Pyuonovoj karijeri, redatelja poznatog po filmovima „Alien from L.A.” i „Journey to the Center of the Earth”, koji pokazuju da Pyun zna spojiti znanstvenu fantastiku s akcijom i avanturom. S filmom „Captain America” dobio je priliku raditi s pravim Marvelovim junakom – i pokušao je ispričati njegovu kultnu priču, uključujući redizajn odijela i počast Jacku Kirbyju.
Premda je Kapetan Amerika naizgled jednostavan lik za filmsku adaptaciju, junak u plavo-crvenom kostimu s neprobojnim štitom, ovo je slobodna interpretacija s brojnim „pjesničkim slobodama”. To je, među ostalim, filmu donijelo i negativnu popularnost, posebno među obožavateljima originalnog stripa. No, sve su te intervencije više površinske negoli suštinske i zapravo pogoduju nekim subliminalnim porukama i simbolici scenarija.
Godine 1936., dok nacisti dolaze na vlast, fašistički režim otima dječaka genijalca i na njemu testira eksperimentalni serum. Rezultat je fizički nadmoćno i psihički nestabilno biće koje postaje Crvena lubanja. Zgrožena posljedicama svog rada, znanstvenica dr. Maria Vaselli bježi i odlučuje pomoći saveznicima. Ovdje valja napomenuti kako je podrijetlo Crvene lubanje izmijenjeno, vjerojatno kako bi se snimanje pojednostavilo i prebacilo u Italiju, čije su lokacije trebale glumiti i Kaliforniju i New York.
Sedam godina kasnije Vaselli dovršava svoju formulu i pretvara Stevea Rogersa, hrabrog ali fizički slabog vojnika, u Kapetana Ameriku – prvoga američkog supervojnika. Ubrzo nakon Rogersove transformacije Vaselli ubija špijun, a s njom nestaje i znanost eksperimenta. Sama ideja da ženski lik stoji iza stvaranja američkog superjunaka bila je svježa i nedovoljno iskorištena u tadašnjim stripovima.
Steve Rogers ovdje nije mladić iz Brooklyna, već dječak iz južne Kalifornije koji boluje od dječje paralize i dobrovoljno se prijavljuje na eksperiment „supervojnika”. Kapetan Amerika tada kreće u misiju zaustavljanja Crvene lubanje kojeg je pri okršaju opasno ozlijedio, no ipak je poražen i vezan za raketu usmjerenu prema Bijeloj kući. Leteći prema Americi u posljednjem trenutku, sprječava atentat na američkog predsjednika lupanjem nogama po raketi i tako skreće njezin smjer prema Arktiku, gdje ostaje smrznut desetljećima.
Godina je 1990., a Kapetan Amerika pronađen je nakon 40 godina pod santama leda. Iako je za njega vrijeme stalo, svi ostali znatno su ostarjeli, no on se vraća u život i ubrzo se ponovno suočava s Crvenom lubanjom, sada vođom moćne kriminalne organizacije čiji je plan oteti predsjednika SAD-a i tako postati predsjednikom. Crvena lubanja prepušta prljavi posao eliminacije Kapetana Amerike svojoj kćeri i njezinoj četi razmaženih nacističkih djevojaka, koje su obučene u brendiranu odjeću, voze brze automobile i vješto se služe oružjem.
Izmijenjeni, bolje rečeno, tematski prilagođeni narativ originalnog stripa Kapetana Amerike želi funkcionirati u formi akcijskog filma, no Matt Sallinger u podstavljenom kostimu koji „glumi” mišiće, s vidljivom težinom nosi ovu ulogu. Njegov neuvjerljivi kostim napravljen je od spandexa, vrste sintetičkog materijala. Nastao je od engleske riječi expand¸ a njime su se u ovom kostimu Kapetanu Amerika povećavali mišići u doba kad su vizualni efekti slike bili znatno manjih mogućnosti, a toliko je „napuhan” da je čak i za doba nastanka filma u svojoj preuvjerljivosti, uz komičnu izvedbu, prilično neuvjerljiv.
S tehničke strane, film nije lošiji od ostalih znanstvenofantastičnih naslova svog vremena. No, realno gledano, film jest prilično smiješan, a za današnje vrijeme (iako je to vrijedilo i onda) vrlo je plošan, s gomilom općih mjesta i predvidljivih „slučajnosti”. Kapetan Amerika jest zgodan, plavokos lik u premalom kostimu, čiji štit leti pomoću žica koje se tada nisu mogle digitalno ukloniti. Crvena lubanja je zao lik, bez nijansi, bez pozadine, samo čistokrvni negativac. Priča je jednostavna potraga za zlikovcem, uvezana akcijskim sekvencama i pokojom damom u nevolji.
Upravo sve te nesavršenosti pridonose retrošarmu i samouvjerenosti superjunaka te samoj atmosferi filmova o superjunacima kojih se sjećamo iz osamdesetih godina. Također, za mnoge obožavatelje Marvelovih stripova danas su podsjetnik na dane kad su ih gutali, a za mlađe je gledatelje primjer kako su izgledali superjunaci prije nego što je Marvel zavladao filmskim svijetom. I mnogima se to tada sviđalo. Danas, uz mnoštvo verzija Kapetana Amerike, stekao je kultni status, a samim time ima i svoje mjesto, nudeći laganu zabavu i dozu opuštenog smijeha – one vrste smijeha kad poželite komentirati svaku scenu i akciju.


